Fęrsluflokkur: Stjórnmįl og samfélag

Iceland eruption frightful for tour operators

The eruption which started in Grimsvotn Lakes in Vatnajokull glacier in the southeast of Iceland about 350 km from Reykjavik on Saturday night reminds many of last year's eruption in Eyjafjallajokull.

“It’s a frightful situation for us and the tourism industry in Iceland,” said Rannveig Gretarsdottir, the CEO of Elding Whale Watching Company in Reykjavik, “We’re at the start of the tourist season, and I am afraid that the eruption will physically, or mentally, discourage foreign tourists from visiting the country. All we can hope for at this stage is that the eruption ends soon and for flights to return back to normal.”

“In our first year, we dealt with the banking crisis, in the second year, we dealt with the eruption in Eyjafjallajokull, and now, in our third year, we get to deal with another eruption,” said Ursula Spitzbart, the CEO of Reykjavik Bike Tours, “These are trying times for us in the bicycle tour business, as well as everyone else in Iceland involved in tourism.”

Last year’s eruption in Eyjafjallajokull started on March 20 and petered out in May. Visitor numbers compared to the previous year dropped by 20 percent in April and May due to cancellations and disruptions of flights. The end result for visitor numbers in 2010 was on par with 2009, which was a record year.

It is difficult to predict how long an eruption can last. The last eruption in Grimsvotn Lakes in Vatnajokull was in 2004 and lasted for a week. There have been several eruptions in Grimsvotn Lakes in the last decades, and they have all been relatively short lived. An eruption in 1873 lasted 7 months, but intensity was relatively low during that time. After a forceful start to this eruption, it started to show reduced activity on day 2 (Sunday).

This article was written by Stefan Helgi Valsson, first published on eTurboNews 23 May 2011.

 


Brilliant markašshugmynd eša skeršing persónufrelsis?

Hugmyndin er brįšsnjöll en ég er ekki viss um aš hśn standist skošun persónuverndar sem dęmi. Vissulega mundi svona ašgerš vekja athygli, aš minnsta kosti um stund, og vęntanlega vinna til markašsveršlauna einhvers stašar sem enginn žekkir. Inspired By Iceland herferšinn fekk einmitt svoleišis veršlaun um daginn.

Og nś er ég ekki aš gera lķtiš śr herferšinni sem slķkri en žaš er aušvitaš umhugsunarefni aš fótboltamenn śr Stjörnunni fįi meiri athyggli į vefnum fyrir "fagn" eftir aš skora mark en samstillt įtak vęntanlega fęrustu markašsmanna landsins sem fengu milljónir til rįšstöfunar.

Persónulega hugnast mér ekki aš vera ķ beinni śtsendingu į 150 vinsęlum feršamannastöšum į landinu. Ef svona myndavélar verša settar upp žį veršur aš tryggja aš ekki sé hęgt aš žekkja fólk į myndunum.


mbl.is Vilja vefmyndavélar į Ķslandi
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Feršažjónustan skilar nógum tekjum til aš greiša fyrir framkvęmdir į feršamannastöšum

Tillögur um gjaldtöku į feršamannastöšum er aušvitaš dęmi um nżjan skatt.

Sérstakur skattur į feršamenn er óžarfur žar sem nśverandi skatttekjur af feršamönnum eru nęgar nś žegar.

Ķ fyrsta lagi skapa 500.000 erlendir feršamenn + 100.000 af skemmtiferšaskipum um 8.000 störf sem skilar tekjuskatti ķ rķkissjóš.

Ķ öšru lagi fęr rķkiš viršisaukaskatt af žjónustu og verslun feršamanna.

Mikilvęgt er aš hlśa aš feršamannastöšum sem margir liggja undir skemmdum, t.d. okkar ašal nįttśruperla - hverasvęšiš viš Geysi. Rķkiš veršur aš taka af skariš og kaupa žetta einkaland fyrir komandi kynslóšir.

Af tvennu illu er skattur į feršamenn betri kostur en aš ķslenskar nįttśruperlur skemmist vegna įgangs feršamanna.

En aš stjórnmįlamenn skuli ekki hafa tryggt fjįrmagn śr sameginlegum sjóšum til umsjónar, višhalds og uppbyggingar feršamannastaša er forkastanlegt.


mbl.is Andstaša viš gistinįttagjald
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Upplżsingasķša fyrir feršamenn

Til aš halda ķ feršamenn er naušsynlegt aš veita žeim og feršaskrifstofum erlendis bestu fįanlegu upplżsingar um nįttśruhamfarir. 

Fólk sem ekki žekkir ašstęšur hér į landi getur haldiš aš žaš sé of hęttulegt aš feršast til Ķslands vegna eldgossins į Fimmvöršuhįlsi og žar af leišandi hętt viš feršina į röngum forsendum.

Upplżsingasķša fyrir feršamenn og fjölmišla mundi hjįlpa fólki aš taka rétta įkvöršun um hvort betra er aš vera heima eša feršast til Ķslands.


mbl.is Žurfum aš fylgjast meš Kötlu
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Eru fjöldaferšamannastašir slęmir?

Hvers vegna eru leišsögumenn ofurnęmir fyrir žróun fjöldaferšamennsku į Ķslandi į mešan almenningur og stjórnvöld kęra sig kollótt?

Margir leišögumenn kollegar mķnir hugsa meš hryllingi til Geysissvęšisins ķ tvennum skilningi. Ķ fyrsta lagi vegna žess aš stašurinn er ķ mikilli nišurnķšslu og ķ öšru lagi vegna žess aš hrikalegur fjöldi feršamanna suma daga dregur śr mjög śr jįkvęšri upplifun af svęšinu.

Ķ hįdeginu suma daga į sumrin spķgspora um svęšiš allt aš 6.000 manns, langflestir um hįdegisbiliš milli klukkan 11 og 15.

Ķ mķnum huga er Geysisvęšiš skólabókardęmi um fjöldaferšamannastaš (e. mass tourism attraction) en aldrei er minnst į žessa stašreynd ķ upplżsingar- og kynningarefni Feršamįlastofu né söluašila feršažjónustu, vęntanlega vegna žess aš fjöldaferšamennska (e. mass tourism) er neikvęš ķ hugum feršamanna, einkum žeirra sem fara gagngert til lands til aš upplifa nįttśruna eins og um 80 prósent erlendra feršamanna sem koma hingaš til lands segjast gera.

Póstmódernķsk skrif lżsa gjarna Amerķskum nśtķma-feršamannastöšum į žann hįtt aš žeir endurspegli hluta af póstmódernķskum kenningum ķ žvķ aš leggja įherslu į manngerša og óekta hluti, skķrskota til fjöldans, lķkja eftir sögulegum stašreyndum, og leitast viš aš sżna fullkomna śtgįfu af žeim sjįlfum.

Žetta er žröng og breyngluš sżn sem ekki tekur vinsęldir og fjölda slķkra staša ķ Amerķsku landslagi meš ķ reikninginn, sem kallar į svar viš žeirri spurningu hvaša merkingu staširnir hafa ķ hugum žįtttakenda, žvķ slķk ófręging amerķskrar fjöldamenningar og fjöldaferšamannastaša žröngvar fram sjónarmišum elķtu sem er blind fyrir öšru en eigin hugmyndum (Edward Bruner, 1994).

Leišsögumenn sem ég hef rętt viš į förnum vegi eru flestir ef ekki allir sammįla žvķ aš fjöldi feršamanna į Geysissvęšinu er alltof mikill suma daga. Žeir hafa ennfremur fylgst meš stękkun verslunar og hótels, byggingu smįhżsa, sundlaugar og gestastofu sem lķkir eftir sögulegum stašreyndum - sem e.t.v. leitast viš aš sżna fullkomna śtgįfu af Geysisvęšinu.

Žótt leišsögumenn séu ķ grundvallaratrišum į móti uppbyggingu sem hér er lżst žį er žeim ljóst aš įkvešin žjónusta er naušsynleg į vinsęlum feršamannastöšum.

Leišsögumenn leggja mikla įherslu į fyrirbyggjandi ašgeršir į fjöldaferšamannastöšum eins og į Geysissvęšinu ķ žvķ sjónarmiši aš fyrirbyggja slys aš svo miklu leyti sem žaš er hęgt, og til žess aš vernda nįttśruna.

Įstandiš viš Geysi er svo slęmt aš sumir leišsögumenn eru mjög ósįttir viš aš stoppa žar - en gera žaš samt vegna žess aš stašurinn er rękilega kynntur ķ leišarlżsingu.

Hvers vegna ętli leišsögumenn séu svona ofurnęmir fyrir žróun fjöldaferšamennsku į Ķslandi į mešan almenningur og stjórnvöld kęra sig kollótt?

Ef svo er - hvaš er žaš sem veldur?

Mig grunar aš margir Ķslendingar sem feršast um landiš ķ sumar komi til meš aš ranka viš sér.


Bjart eša svart framundan ķ atvinnumįlum leišsögumanna?

Fagmenntašir leišsögumenn skiptast ķ tvo jafnstóra hópa ķ afstöšu sinni um atvinnuhorfur nęsta sumar, ef marka mį nišurstöšur netkönnunar į forsķšu Félags leišsögumanna.

 

Spurt var hvort fagmenntašir leišsögumenn hefšu įhyggjur af atvinnumöguleikum nęsta sumar. Fjóršungur žįttakenda er mjög sammįla en fimmtungur er žvķ mjög ósammįla. Ef tekiš er miš af žeim sem eru "mjög sammįla" og "sammįla" annars vegar og žeirra sem eru "ósammįla" og "mjög ósammįla" hins vegar - žį eru hóparnir nęr jafnstórir.

Af nišurstöšunum aš dęma viršist sem leišsögumenn séu į mjög öndveršri skošun hvaš atvinnumöguleika nęsta sumar varšar.

Nišurstöšur ķ prósentuhluföllum voru žessar:

 

·             26 - mjög sammįla

·             19 - sammįla

·             12 – hvorki né

·             22 – ósammįla

·             21 – mjög ósammįla

 

Könnuninni svörušu 123 ķ opinni skošanakönnun į heimasķšu Félags leišsögumanna 21. nóvember 2008 til 16. janśar 2009.

 

Heimasķša Félags leišsögumanna, smelliš hér.

 


Landeigendur vilja aš rķkiš bjargi Geysissvęšinu

Landeigendur viš Geysi hafa komiš sér saman um mįlamišlun ķ samningum viš rķkiš. Žeir telja brżnt aš forša hverasvęšinu frį frekari skemmdum af mannavöldum og aš rķkiš eignist landiš innan giršingar aš fullu.
 
Landeigendur hafa samžykkt, fyrir sitt leyti, aš selja rķkinu eingöngu landiš innan giršingar į Geysissvęšinu en undanskilja votlendissvęši og heitavatnsréttindi sem flękt hafa samningsmįlin.
 
Af 20 hekturum landsins innan giršingar į rķkiš tęplega 7 en į žvķ landi eru hverirnir Blesi, Geysir og Stokkur. Landeigendur eiga landiš umhverfis hverina, samtals 13 hektara.

Votlendiš sem śtaf stendur er 400 hektarar og er stęrsta samfellda votlendi į Sušurlandi. Į landinu er rķkulegt fuglalķf. Ķ samingum hefur rķkiš lagt įherslu į aš žetta land verši frišaš. Eigendur telja į móti aš žeim ber aš fį greišslu fyrir landiš ķ samręmi viš rżrnun į notkunarmöguleikum žess.

Landeigendur eiga heitavatnsrétt ķ hverasvęšinu viš Geysi sem nżttur er til hśsahitunar. Ķ vor var rętt um aš Orkuveita Reykjavķkur leggši heitavatnsrör til svęšisins, hugsanlega frį Reykjum, en nś er ljóst aš ekkert veršur af žvķ į nęstunni.


Feršamenn sluppu naumlega frį lķfshęttulegri bašferš ķ Geysi

Bresk hjón į fimmtugsaldri sluppu naumlega frį brunaslysi viš goshverinn Geysi ķ Haukadal um hįdegisbiliš žann 29. desember sl.

Heitt vatn gaus upp ķ loft og nokkrir dropar féllu į bak hjónanna um leiš og žau hlupu frį hvernum. Žaš var žeim til happs aš žau voru ķklędd žykkum ślpum žannig aš žau sakaši ekki. Hjónin voru sķšust ķ 10-12 manna hópi til aš fara uppśr Geysi. Hverinn var viš žaš aš gjósa. Fyrir einskęra tilviljun įtti leišsögumašur leiš hjį og heyrši dynki sem eru fyrirboši goss. Hann įttaši sig į hęttunni sem stešjaši aš fólkinu og hrópaši višvörunarorš til hjónanna. Žau brugšust viš og foršušu sér uppśr hvernum. Lesiš nįnar į vefsķšu Félags leišsögumanna. 

 


Skattur į feršamenn

_DSC1436_OssurSkarphedinsson_net

 

 

 

 

 

 

 

Ég vęnti žess aš starfsfólk ķ feršažjónustu eigi eftir aš upplifa meiri breytingar ķ feršamįlum į Ķslandi nęstu 30 mįnuši en sķšustu žrjį įratugi. Ķ fyrsta lagi veršur um  hugarfarsbreytingu aš ręša hvaš varšar viršingu fyrir starfsgreininni. Ķ öšru lagi hvernig skipulag feršamįla er hįttaš sem og fjįrmögnun feršamįla og sķšast en ekki sķst, hugsanlega innkomu erlendra fjįrfesta.

Össur Skarphéšinsson, rįšherra feršamįla, hélt firnagóša ręšu ķ upphafi feršamįlažings Feršamįlastofu sem haldin var į Grand Hótel ķ gęr aš višstöddum į fjórša hundraš įheyrendum.

Mįlflutningur Össurar vakti žį von ķ brjósti margra sem starfaš hafa ķ feršažjónustu ķ įratugi, aš nś sé fram kominn rįšherra sem sér ķ réttu ljósi mikilvęgi feršažjónustunnar sem atvinnugrein, og lżsir sig reišubśinn aš vinna meš greininni aš framgangi mikilvęgra mįla. 

Żmislegt gott kom fram ķ ręšu rįšherra og žį kannski žaš helst aš nżjar hagtölur sżna aš feršažjónustan skilar meiri gjaldeyristekna til žjóšarbśsins en įšur var tališ. Félagar ķ Samtökum feršažjónustunnar, samtökum atvinnurekenda ķ feršažjónustu, leišsögumenn og ašrir sem starfa viš feršažjónustu hafa vitaš žetta lengi og fagna stašfestingu į žvķ sem žeir vissu.

Össur kynnti byltingarkennda nżjung ķ feršažjónustu į Ķslandi, hugsanlegan skatt į feršamenn, semsagt nżjan tekjustofn sem mundi renna óskertur til feršamįla. Össur kallaši eftir stušningi frį višstöddum ašilum ķ feršažjónustu, enda muni eflaust mörg höfuš rķsa og lżsa sig mótfallin slķkri skattheimtu.

Feršamįlafręšingar og annaš sérhęft starfsfólk ķ feršažjónustu geta glašst žvķ įkvešiš hefur veriš aš setja į fót rannsóknar- og žróunarsetur ķ feršamįlum ķ samvinnu viš Hįskólann į Hólum, aš fengnu samžykki Alžingis.

Össur ķ pontu į feršamįlažinginu į Grand Hótel ķ gęr.


mbl.is Feršažjónusta efld
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband